U prostorima Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva (KHDP) 28. lipnja 2022. godine održano je 18. predavanje iz ciklusa „Zastave – identitet naroda i država“ kao događanje 1603. tribine KHDP-a. Ovaj ciklus predavanja održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike gospodina Zorana Milanovića, a ovim se predavanjem nastavlja nakon podužeg prekida zbog pandemije i potresa koji je uvelike oštetio prostorije KHDP-a.
Pukovnik dr. sc. Željko Heimer, predsjednik Međunarodne federacije veksiloloških udruga (FIAV) i Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva (HGZD) održao je predavanje „Norveške zastave“, kojim je slušateljstvo upoznao s povijesnim razvojem zastava koje su se od vikinških vremena do danas rabile u raznim razdobljima u Norveškoj, a mijene kojih ukazuju na specifična povijesna događanja kroz koje je norveški narod prolazio u svojoj tisućljetnoj povijesti. Heimer je osim toga i prikazao zastave koje su se koristile i danas se koriste u ratnoj mornarici i zastave postrojbi u oružanim snagama, specifične zastave određenih državnih službi i institucija, razvoj zastava norveških županija koje su u posljednjih nekoliko godina prošle kroz vrlo dinamične administrativne promjene, kao i zastave najvećih norveških gradova, koje ukazuju na specifičnosti norveške municipalne heraldike i veksilologije.
Pukovnik dr. sc. Heimer i ranije se bavio temom norveških zastava, tako da je 2005. priredio izložbu u povodu obilježavanja stote obljetnice norveške nezavisnosti, koaj je bila postavljena u Galeriji Zvonimir Ministarstva obrane republike Hrvatske, te je kasnije gostovala u dvadesetak mjesta u Hrvatskoj i Norveškoj. O norveškim je zastavama pisao je u domaćim i stranim veksilološkim časopisima te održao već nekoliko predavanja.
Nakon predavanja pukovnika dr. sc. Heimera, okupljenima se obratio veleposlanik Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj, Nj. E. gospodin Haakon Blankenborg, koji se zahvalio na zanimljivom prikazuj norveške povijesti i današnjeg identiteta, no dodao je još nekoliko zanimljivih opservacija o načinu na koji Norvežani koriste zastave. Napomenuo je da u Norveškoj propisi koji se odnose na zastave i njihovu uporabu su obvezatni sam za državne institucije, a da ih se građani 
nisu dužni držati, već mogu rabiti zastave kako god žele. No, činjenica je da se većina Norvežana dragovoljno pridržava tih istih odredbi postupanja sa zastavom. Norvežani rado ističu svoju zastavu u dane koji su im osobno važni, kada se radi o proslavama poput vjenčanja ili krštenja djeteta, pa i dolaska cijenjenog gosta u dom, no zastave nisu svakodnevni predmeti, koji se nalaze posvuda, kao u nekim drugim zemljama.
CIGH