Obilježena 20. obljetnica HGZD-a

20. obljetnica HGZD-a 2026. godine

20. obljetnica HGZD-a 2026. godine

Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo (HGZD) osnovano je 4. svibnja 2006. godine u svečanoj dvorani Hrvatskog povijesnog muzeja u Matoševoj ulici. U povodu 20. obljetnice, 6. svibnja 2026. godine, održan je skup u Zmajskoj dvorani Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ (DBHZ) pred okupljenih četrdesetak članova i prijatelja HGZD-a i DBHZ-a kojima se pridružilo i petnaestak studenata heraldike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Skup je po intoniranju himne Republike Hrvatske i himne Međunarodne federacije veksiloloških udruga (FIAV) otvorio predsjednik HGZD-a i FIAV-a, nasl. doc. dr. sc. Željko Heimer uvodnim obraćanjem, kojim je prvo podsjetio na nedavno preminule članove Društva i pozvao na minutu šutnje: akademika Nikšu Stančića, dr. sc. Josipa Kolanovića, dr. sc. Antu Gulina koji su od samih početaka iskreno poduprli rad tek osnovanog Društva i spremno su se prihvatili dužnosti članova Suda časti, koju su obnašali neprekidno evo, gotovo dva desetljeća, zatim na Amera Sulejmanagića, koji se  pridružio Društvu 2018. godine i od tada bio vrlo aktivan unatoč inozemnoj adresi te na slovenskog heraldičara Valta Jurečića, koji je sudjelovao već na osnivačkoj skupštini našeg Društva i od tada pozorno pratio naše djelovanje.

Prof. dr. sc. Hrvoje Kekez podsjetio je nazočne na radove koje su u 20 godina postojanja Društva objavili, uredili i priredili članovi ili su objavljena u izdanju HGZD-a, pri čemu se radi zaista obimne produkcije, zadržao samo na (pa i to izabranim) monografijama i zbornicima – kojih je ukratko predstavio ukupno 24 knjige, dakle u prosijeku više od jedne godišnje, većina u nakladi uglednih hrvatskih nakladnika, ali i u SAD.

Prof. dr. sc. Tomislav Galović potom je slično predstavio pregled predavanja i skupova koje je organiziralo naše Društvo i na ojima su članovi Društva sudjelovali. Među njima posebno je istaknuo niz predavanja u organizaciji Društva pod nazivom Tribina HGZD-a koja su se održavala ponekad i jednom mjesečno prvih desetak godina (zapravo od 2006. do 2018.) pri čemu je posebno istaknuo institucije s kojima je Društvo kroz ovaj oblik aktivnosti ostvarilo suradnju – Knjižnica i čitaonica “Bogdan Ogrizović”, DBHZ, Društvo turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije, Židovska općina Zagreb, Društvo zagrebačke klasične gimnazije, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pmorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Slovenski dom Zagreb, Hrvatski povijesni muzej, Arheološki muzej Zagreb, Državni arhiv u Zagrebu i druge. Istaknuo je i predavanja koja su članovi održali gostujući na tribinama drugih institucija: Hrvatskog plemićkog zbora, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Matice hrvatske Hrvatskog rodoslovnog društva itd. Posebno je naglasio ciklus od šest predavanja Hrvatski simbolički identitet kojeg je HGZD organizirao u suradnji s Centrom za kulturu Trešnjevka tijekom 2019. godine te dvadesetak predavanja u ciklusu Zastave zemalja Europe i svijeta te Zastave – identitet naroda i država, koje je Heimer održao u organizaciji Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva pod pokroviteljstvo predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Republiek Zorana Milanovića u razdoblju 2016. – 2020. godine. Od niza skupova na kojima su članovi Društva sudjelovali spomenimo ovdje Kongres hrvatskih povjesničara, Dies historiae, Kliofest, Anales Pilar i druge.

Marko Vitez pripremio je predstavljanje projekata HGZD-a, a u njegovoj izočnosti (zbog sudjelovanja kao prof. mentor svojoj učenici na Državnom natjecanju iz geografije) pročitao ga je predsjednik Heimer. Podsjetio je na provedeni projekt HeralD digitalizacije hrvatske kamene heraldičke baštine 2019 – 2021. uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, na projekt Željka Heimera koji prethodi osnivanju Društva The Flags and Arms of the Modern Era, a na kojem su posljednjih godina aktivno sudjelovali i drugi članovi te na dvije inicijative – za izdavanje poštanskih maraka s motivima hrvatskih zastava, koja je rezultirala izdanje Hrvatske pošte 5. lipnja 2024. godine, i zajedničke inicijative HGZD-a i Hrvatskog instituta za povijest, Hrvatskog povijesnog muzeja i DBHZ za uspostavljanje Dana hrvatske zastave, koji je konačno i proglasio spomendanom Hrvatski sabor prošle godine.

Na posljetku, predsjednik HGZD predstavio je pregled međunarodnih aktivnosti Društva, od pristupanja u krovne strukovne međunarodne organizacije, sudjelovanja na međunarodnim veskilološkim kongresima te međunarodnim kongresima genealoških i heraldičkih znanosti, plodne suradnje sa srodnim organizacijama i institucijama u inozemstvu, uspostavljene razmjene publikacija s njih tridesetak i rezultata osviještene međunarodne vidljivosti Društva te hrvatske heraldičke i veksilološke baštine kroz strane publikacije. Istakao je i aktivnosti pridruživanja obilježavanju Svjetskog veksilološkog dana, 1. listopada, međunarodno uspostavljenog 2016. godine. Osobito se osvrnuo na međunarodna događanja kojima je HGZD bio domaćin – znanstvene skupove u na Sveučilištu u Zadru 2013. i na Sveučilištu u Zagrebu 2014. godine, Postkongresni veksilološki skup u Rijeci 2022. godine te stručni posjet Grboslovnog in zastavoslovnog društva Heraldica Slovenica Zagrebu 2024. godine.

Naglasio je da je predsjedništvo HGZD-a već u prvim danima Društva zacrtalo smjernicu da, ako je moguće, barem jednom godišnje ugostimo stranog predavača, da nam održi predavanje. Među inozemnim predavačima sudjelovali su Valt Jurečić, Slovenija, 2011., Jovan Jonovski, Makedonija, 2011. i 2015., Ralf Hertemink, Nizozemska, 2013., Davor Zovko, Švedska, 2017., William Belanich, SAD, 2018. Nakon manje pauze zbog pandemije i potresa ovaj praksa nastavljena je 2025. godine gostovanje Annie Platoff, SAD.

Zaključno Heimer je ustvrdio da je sve predstavljeno svjedočanstvo predanosti, znanja i strasti te da je to dokaz da hrvatska heraldika i veksilologija imaju što reći svijetu. U godinama koje dolaze, HGZD namjerava nastavit ćemo graditi mostove, širiti suradnju i predstavljati hrvatsku simboličku baštinu s ponosom i odgovornošću.

U tradiciji skupova HGZD-a, po zaključenju službenog programa, okupljanje je nastavljeno nevezanim prijateljskim druženjem.