IV. kongres hrvatskih povjesničara 2012.
Četvrti kongres hrvatskih povjesničara 2012., znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem, održan je 1. – 5. listopada 2012. u organizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. S sklopu Kongresa održana je i Sekcija za pomoćne povijesne znanosti koju je vodila prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol. Predsjednik HGZD, Željko Heimer izložio je predavanje na temu “Neke značajke suvremene hrvatske municipalne heraldike”.
Rad ispituje aktualnost istraživanja suvremene hrvatske municipalne heraldike kao najznačajnijeg i najvećeg od tri područja tzv. žive heraldike (uz crkvenu i zmajsku heraldiku) koje se javljaju u Republici Hrvatskoj. U istraživanju grbova županija, gradova i općina u RH nailazi se na određene poteškoće zbog zakonskih ograničenja, dostupnosti primarnih izvora i za proučavanje važnih podataka koji su iz njih izostavljeni. Osim grbova koji su usvojeni i odobreni prema zakonskoj proceduri, pojavljuju se i grbovi koji se koriste mimo nje. Svojevrsni javni registar grbova županija, gradova i općina koji autor istražuje, održava i objavljuje u posljednjih 16 godina najveći je javno dostupni izvor podataka o tim grbovima (The Flags & Arms of the Modern Era). Otprilike četvrtina svih grbova temelji se na povijesnom uzoru (grbu, pečatu), dok kod gradskih grbova to iznosi oko polovice. Podaci koji, u pravilu, nisu zabilježeni u primarnim izvorima su imena dizajnera likovnih rješenja novih grbova, odnosno adaptacije povijesnih. Prema dostupnim podatcima za nešto više od polovice grbova, ističe se jedan autor za većinu njih, drugi tek u manjem postotku, a tek nekolicina autora ima više rješenja u pojedinoj županiji. Četrdesetak dizajnera izradilo je po jedan grb, a među njima su i imena poznatih likovnih umjetnika, grafičkih dizajnera i povjesničara. Na kraju, među suvremenim rješenjima velik je broj onih koji prikazuju svece zaštitnike grada/općine, bilo ikonografskim prikazom lika pojedinog sveca ili prikazom njegovih atributa. Najčešći svetac koji se pojavljuje na grbovima je sv. Mihovil Arhanđel, slijede sv. Juraj, Sv. Ivan Krstitelj i Sv. Pavao, a u grbovima se pojavljuje ukupno 45 svetaca ili svetačkih skupina. I dok su prikazi svetaca tradicionalno uključeni u neke grbove, novi grbovi dvostruko češće sadrže svetačke prikaze. Kod novih općinskih grbova u odnosu na povijesne zamjetan je porast atributivnog prikaza, kod gradova je i dalje češći ikonografski.
Na Kongresu su svojim izlaganjima na druge (neheraldičke) teme sudjelovali i drugi naši članovi. Zbornik sažetaka dostupan je u PDF-u u zbirci Hrvatske znanstvene bibliografije.
CIGH