Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva Mate Božić, mag. educ. phil. et hist. održao je 17. siječnja 2023. godine u Splitu izlaganje pod naslovom: LAV, KUNA I EURO: od leopardovih glava do rogova satira. Predavanje se održalo u prostorijama splitskog Filozofskog fakulteta u organizaciji Udruge bivših studenata i prijatelja Filozofskog Fakulteta u Splitu – Alumni FFST, kao nastavak izlaganja heraldičke tematike o elementima grba Republike Hrvatske koje je održano sredinom lipnja prošle godine.
Nakon prethodnog razlaganja začetka simbolike i raznolikih mijena hrvatskog grba sa šahiranim poljima kroz prošlost, ovoga puta tematiziran je nastanak, simbolika i uporaba pet heraldičkih znamenja iz stilizirane krune grba Republike Hrvatske: tzv. „najstarijeg grba Hrvatske“, Dubrovnika, Dalmacije, Istre i Slavonije. Mate Božić suautor je monografije i sveučilišnog udžbenika HRVATSKI GRBOVI geneza, simbolika, povijest objavljenog početkom 2021. godine, zajedno s akademikom Stjepanom Ćosićem, gdje se detaljno obrađuje tema povijesnih grbova hrvatskih zemalja.
Poseban dio izlaganja bio je posvećen uporabi životinjskih likova na novcu koji se koristio u hrvatskim krajevima u prošlosti, počevši od lavljih prikaza na hrvatskim frizaticima i slavonskim banovcima od 12. do druge polovice 14. ili početka 15. st. – koji su se u dosadašnjoj literaturi pogrešno tumačili kao životinjski likovi kune! Međutim, porez koji se tim novcem plaćao doista se nazivao marturina ili kunovina (jer se izvorno plaćao kunskim kožicama), pa nije čudno što su u pučkom tumačenju i likovi lava u hodu na tom novcu, kojim se kunovina plaćala, s vremenom bili prepoznati kao prikazi kune. Svjedočanstvo u prilog tome je i znakoviti tekst grbovnice kralja Vladislava plemstvu Kraljevine Slavonije iz 1496. godine.
Dok su kune, točnije kunske kožice, zabilježene kao platežno sredstvo još u ranom srednjem vijeku (primjerice u 11. st. na prostoru današnje Ukrajine), istoimena valuta (dijelila se na 100 banica) je na području Hrvatske uvedena tek izbijanjem II. svjetskog rata u hrvatskim krajevima, odnosno uspostavom ND Hrvatske. Također, na partizanskom području u izdanju ZAVNO Hrvatske, ili po njegovu odobrenju, bile su tiskane novčanice s nominalama u kunama ili usporedno u kunama i drugoj valuti (jugoslavenski dinari, talijanske lire).
Privremena valuta hrvatskog dinara 30. svibnja 1994. godine je zamijenjena hrvatskom kunom (dijeli se na 100 lipa) kao stalnim novcem – odnosno službenom valutom do 1. siječnja 2023. Također, od početka 2023. godine na naličju hrvatske kovanice jednog eura (kao nove službene valute Republike Hrvatske) ponovno se nalazi lik kune, odnosno riječ „Hrvatska“ i 2023. – kao godina uvođenja eura.
Uz javno izlaganje održano prošloga tjedna, navedenu tematiku o nastanku, simbolici i povijesti hrvatskih grbova Mate Božić je u proteklom periodu predstavio i kroz sljedeća predavanja održana:
8. listopada, 2018. – Klis: „Najstariji hrvatski zemaljski grbovi“, Knežev stan kliške tvrđave (izlaganje u okviru manifestacije oživljene povijesti „Krunom hrvatskih vladara“ Solin-Klis 2018.)
13. prosinca, 2018. – Split: „Zemaljski grbovi i vojno znakovlje hrvatskih jedinica I. svjetskog i Domovinskog rata“, Sveučilišna knjižnica u Splitu (izlaganje u okviru manifestacije „Nedovršeni milenij – od II. splitskog crkvenog sabora do završetka Velikoga rata“ Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“)
8. listopada, 2019. – Klis: „Zemaljski grbovi i vojno znakovlje hrvatskih jedinica I. svjetskog i Domovinskog rata“, Knežev stan kliške tvrđave (izlaganje u okviru manifestacije oživljene povijesti „Krunom hrvatskih vladara“ Solin-Klis 2019.)
28. svibnja, 2021. – Solin: javno izlaganje „Nastanak hrvatskih zemaljskih grbova“, Teatrin Gradske knjižnice Solin – održano prigodom nadolazećeg Dana državnosti
15. lipnja, 2022. – Split: „Šahirana polja Hrvatske od Krbavske bitke/1494. do Markova trga/1990.“, Filozofski fakultet u Splitu (javno izlaganje u organizaciji Udruge bivših studenata i prijatelja Filozofskog Fakulteta u Splitu – Alumni FFST) – održano prigodom 22. godišnice uklanjanja elemenata totalitarne socijalističke simbolike iz okvira hrvatskog državnog znamenja
3. studenoga, 2022. – Kaštela: „Hrvatski grbovi – geneza, simbolika, povijest“, Nadbiskupska palača u Kaštel-Sućurcu (izlaganje u okviru kulturne manifestacije „Mjesec hrvatske knjige“ 2022., tj. programa „Tjedna povijesti u Mjesecu hrvatske knjige“ Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“)
CIGH