Prof. dr. sc. Josip Kolanović, član Povjerenstva za odobravanje grbova i zastava jedinicama lokalne samouprave Središnjeg državnog ureda za upravu te bivši dugogodišnji ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, održao nam je izuzetno zanimljivo predavanje o razvoju zakonodavstva i procesa usvajanja grbova županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. U dvorani Hrvatskog povijesnog muzeja sakupilo se dvadesetak članova našeg Društva i gostiju koje zanima ova tematika, a imali smo osobitu čast da svojom nazočnošću skup uveličaju i dvojica gostiju iz inozemstva.
Gospodin Valt Jurečič iz slovenskog heraldičkog i veksilološkog društva “Herold” nam je nakon predavanja pružio neke temeljne informacije o stanju municipalne heraldike i veksilologije u Sloveniji, naglasio na mnoge sličnosti razvoja stanja i paralele problema o kojima je prof. Kolanović govorio. Materijali koje nam je g. Jurečič zbog ograničenog vremena prikazao vrlo kratko, samo su zagolicali interes prisutnih te se nadamo da ćemo u skoroj budućnosti imati prilike poslušati cjelovito predavanje o slovenskim općinskim grbovima i zastavama.
Gospodin Jovan Jonovski, predsjednik Makedonskog heraldičkog združenja (MHZ) obratio se prisutnima te je HGZD-u uručio blagodarnicu MHZ te zbirku recentnih izdanja Makedonskog Heralda i drugih publikacija MHZ.
Josip Kolanović: „Grbovi jedinica lokalne samouprave“
Prof. Kolanović je u svojem predavanju pružio pregled regionalne i municipalne heraldike na našim prostorima kroz povijest, da bi se zadržao na prikazu razvoja zakonodavstva i procesa usvajanja grbova jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Zakonski temelj usvajanja grbova i zastava županija, gradova i općina ustanovljen je Zakonom o lokalnoj upravi i samoupravi 1992. godine, no zakonske su odredbe bile pripremljene bez suradnje sa strukom, te između ostalog ne predviđaju stručni nadzor prilikom usvajanja grba i nemaju niti odredbe po kojoj bi ministar mogao propisati daljnje pojedinosti vezane za ovo pitanje. Zbog toga je Hrvatski državni arhiv (HDA), kojem je tada na čelu bio prof. Kolanović, poduzeo inicijativu da se zakon izmjeni, te je, vrlo nekarakteristično za državni sustav, već desetak dana nakon sastanka s Ministarstvom uprave, zakon i izmijenjen, predviđajući mogućnost da ministar donese pravilnik koji regulira pitanje usvajanja grbova jedinica lokalne samouprave. HDA je u tom smislu osigurao i stručnu pomoć te je predloženo stvaranje Povjerenstva za heraldiku pri Ministarstvu uprave kao i prijedlog pravilnika o nadležnostima i procedurama koje bi ovo Povjerenstvo koristilo. Pri tome su razvijeni i temeljni principi procedure kod ponovne uspostave povijesnog grba kod županija, gradova i općina koje su ga imale, te principi procedure i elemenata dizajna grbova i zastava pri usvajanju novog grba kod županija, gradova i općina koje povijesnih grbova nisu imale.
Od osnivanja Povjerenstva 1994. godine, pa do umirovljenja 2003. godine, prof. Kolanović bio je njegov član, te nam je ukratko prikazao neke probleme s kojima se Povjerenstvo suočavalo. Na temelju iskustva rada Povjerenstva, Pravilnik je izmijenjen i dopunjen 1998. godine, pri čemu su temeljni principi izrade grbova i zastava uključeni u njegov tekst. Također, 2001. godine te su odrednice unesene i u novi tekst Zakona o lokalnoj samoupravi, čime je na neki način zatvoren krug, te se nakon punih osam godina od inicijalnog “birokratskog” rješenja došlo do rješenja koje uvažava heraldičko-veksilološku struku.
Ipak, prof. Kolanović zaključuje da i ovo zakonsko rješenje ostavlja neka otvorena pitanja, od kojih je neka i spomenuo. Među najvažnijima je, smatra, pitanje da li je usvajanje grba jedinica lokalne samouprave pravo ili obaveza, odnosno treba li ostaviti mogućnost gradovima i općinama da usvajanje svojim grbova protegnu u nedogled, ili bi bilo dobro postaviti neki rok za to. Statistika govori u prilog da sve više jedinica imaju usvojen i odobren grb, odnosno da je do kraja rujna 2007. godine Povjerenstvo (sada u sklopu Središnjeg državnog ureda za upravu) odobrilo grbove i zastave svih dvadeset županija, 93 grada (od 127 gradova u RH), te 262 općina (od ukupno 429 općina).
Drugo otvoreno pitanje je izdavanje grbovnika, grbovnica te jedinstvene baze podataka. Nažalost, rad Povjerenstva iako je u principu javan, nije dostupan javnosti, a podaci o odobrenim grbovima i zastavama ne mogu se (jednostavno) dobiti na uvid. Izdavanjem zbornika odobrenih grbova i zastava (koji bi se temeljem iskustava nekih drugih europskih zemalja, mogao izdavati u tomovima, godišnje ili drugom dinamikom), omogućio bi se pristup tim informacijama te bi se znatno popularizirala upotreba grbova i zastava. Prof. Kolanović ukazao je i na očekivanje da i HGZD pokaže inicijativu pri rješavanju dijela tih pitanja.
Zadovoljstvo nam je da je ovo predavanje izuzetno dobro primljeno među prisutnima i da je nakon predavanja u ugodnoj atmosferi provedena zanimljiva rasprava s mnoštvom pitanja i komentara.