Objavljen broj 27 »Grba i zastave«

S ponosom objavljujemo da je, unatoč svim nedaćama koje su nas snašle u 2020., novi svezak našeg časopisa »Grb i zastava«, broj 27 u svojem XIV. godištu, na 36 stranica, izašao je ovih dana iz tiskarskih strojeva. Dodatne primjerke GiZ-a možete naručiti preko izdavačke kuće Leykam International. Iz »Uvodnika« donosimo:

U uvodniku prošloga broja spominjao sam „kobno“ praznovjerje vezano za trinaesto godište našeg časopisa, u kojem se nije dogodilo ništa katastrofalno. Nažalost, s ovim brojem ulazimo u
četrnaesto godište, koje je sasvim drugačije. Ovu će 2020. godinu cijeli svijet zapamtiti još dugo po globalnoj pandemiji neviđenih razmjera, koja je uspjela zaustaviti čitav svijet na više mjeseci. Mi
ćemo u Hrvatskoj, odnosno u Zagrebu, ovu 2020. zapamtiti po razornom potresu koji je osobito pogodio staro središte grada. U kombinaciji jedne i druge katastrofe, kao i toliko toga drugoga,
odgođena su ili otkazana brojna heraldička i veksilološka događanja u zemlji i inozemstvu, no usudio bih se reći da to nije utjecalo na plodotvornost naših istraživača. Dio toga možete
naći i na stranicama ovog broja.

Između priloga koje ste navikli očekivati u GiZ, ovaj puta želim istaknuti prilog našeg norveškog kolege Engenea, koji nas upoznaje s razvojem suvremene norveške municipalne
heraldike koja se umnogome mijenja, s jedne strane zbog deregulacije strogih heraldičkih normi a s druge zbog vrlo temeljite administrativno-teritorijalne reorganizacije države. Norveška je municipalna heraldika do sada bila „školski“ primjer restituirane
tradicionalne heraldike – hoće li takva i ostati?

Od priloga u nastavcima, Galović nam predstavlja trogirskog heraldičara Buffalisa, a Sulejmanagić jednu zanimljivu zastavu u
sarajevskom muzeju. Todorović nam prikazuje zastave jadranskih gradova na portolanima koje se rjeđe pojavljuju, a Horvat nastavlja pregled zastava koje su zabilježene na prikazima Sisačke bitke 1593. Priča koju donosi Kuščić dodiruje mnoge sfere hrvatskog društva, nekada, ali i danas, kroz priču o grbu obitelji Vancaš. Jednako je zanimljiva i priča o jednom posebnom
riječkom parobrodu koji nam daje Pelles. Dobrica nas upoznaje s jednim odnedavno dostupnim alatom za istraživanje hrvatsko-slavonske plemićke heraldike, koji bi lako mogao revolucionarizirati naša nastojanja, na način kakav nismo vidjeli još od Bojničića.

HGZD je neizmjerno ponosan da je mogao biti sunakladnik monografije o kalničkom plemstvu, a vaš je urednik dovršio i svoju
izraelsku monografiju, o kojima pročitajte iz pera recenzenata.

Pred samo zaključenje ovog broja primili smo tužnu vijest da nas je napustio prof. Kolanović, jedan od kreatora suvremene hrvatske
municipalne heraldike. Nedostajat će nam.

U ovom nepredvidivom i neobičnom današnjem svijetu, želim Vam prije svega da ostanete zdravo i sretno, a kao i inače, želim vam
da uživate čitajući GiZ,

Željko Heimer

Popis sadržaja ovog i prethodnih brojeva pogledajte na »Grb i zastava« – Sadržaj.