Milan Sunko: Autoportret u domobranskoj odori, 1889. (Obiteljska zbirka Petković)
U posljednjem broju znanstvenog časopisa Review of Croatian History izvrsnosti A1 koji objavljuje Hrvatski institut za povijest objavljen je izvorni znanstveni rad dr. sc. Željka Heimera, predsjednika Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva (HGZD) i Međunarodne federacija veksiloloških udruga (FIAV) te Meštra obredničara i herolda – pročelnika Zmajskog heraldičkog ureda Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”. Članak je objavljen na engleskom jeziku i naslovljen je “Milan Sunko – a forgotten world renowned Croatian heraldic artist” odnosno “Milan Sunko – zaboravljeni hrvatski heraldičar svjetskog glasa”.
Milan Sunko (Zidani Most, 5. prosinca 1860. – Zagreb, 9. ožujka 1891.) bio je heraldički umjetnik, numizmatičar i sakupljač, koji je studirao i započeo svoju nažalost zbog bolesti kratku, ali vrlo zapaženu karijeru u Beču, gdje je surađivao s najodličnijim heraldičarima “klasičnog” Austrijskog heraldičkog razdoblja. Nakon što je došao u Zagreb, napravio je veći broj vrlo dobro primljenih slika i grafika, a njegov radu podupirala je intelektualna elita ubrzano razvijajućeg grada. Njegovu kratku uzlaznu karijeru naglo je prekinula tuberkuloza grkljana te je umro u svojoj trideset i prvoj godini života. Njegova su djela sačuvana u nekoliko muzeja i galerija u Zagrebu, a njegove heraldičke litografije i ex-librisi zabilježeni su u specijaliziranoj literaturi. No, hrvatska heraldička historiografija zaboravila je gotovo sve o njemu, što ovaj rad pokušava ispraviti.
RCH XVIII (2022) 1 naslovnica
Po uspostavi Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”, kojoj je jedan od osnivača bio i čuveni hrvatski heraldičar Emilij Laszowski, pokrenula je aktivnosti da sačuva Sunkov grob, ekshumiranjem njegovih zemnih ostataka iz groba III. razreda 1910. godine, koje je trebalo biti prekopano i kosti prenesene u zajedničku grobnicu – da mu osigura skroman, ali dostojan grob na tada novom Zagrebačkom groblju Mirogoj. Da bi to postigla, Družba je ranije pokrenulo međunarodne aktivnosti prikupljanja sredstava. Njegovi inozemni prijatelji i obožavatelji njegovog rada odazvali su se na poziv Družbe, a to je zabilježeno i u cijenjenim heraldičkim časopisima toga doba.
Milan Sunko: grb Heinricha Kadicha von Pferda, akvarel, 1890. (MGP-606, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb).
Rad prikazuje životopis uglednog hrvatskog heraldičkog umjetnika Milana Sunka, aktivnosti Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” u Zagrebu i među međunarodnom heraldičkom javnosti u projektu njegovih preseljenja zemnih ostataka i pojedinostima o njihovoj sudbini kasnije. No, to je možda još i važnije za hrvatsku heraldičku baštinu, predstavlja njegove heraldičke radove, spominje i druga djela koja se čuvaju u zagrebačkim zbirkama te daje naznake o mogućim novim saznanjima o aktivnostima u heraldici kojima je Sunko zadužio Hrvatsku, za koje su potrebna i daljnja istraživanja.
Cjeloviti tekst članka dostupan je na mreži na https://hrcak.srce.hr/287208
CIGH