Hrvatski dnevnik Večernji list u svojem nedeljnom izdanju od 28. ožujka 2021. objavio prilog Specijal naslovljen “Hrvatska – 30 godina neovisnosti”, koji uz četrdesetak ostalih zanimljivih priloga i razgovora o tom ključnom trenutku hrvatske povijesti na 154 stranice, sadrži i tekst “Simbol identiteta: Hrvatska zastava kroz povijest” Željka Heimera te “Kako jer nastao grb Republike Hrvatske – Tuđman: Neka početno polje bude crveno” akademika Nikše Stančića. Za Specijal između ostalih pišu i govore Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske (RH), Stjepan Mesić, bivši predsjednik RH, Gordan Jandroković, predsjednik Sabora, Andrej Plenković, predsjednik Vlade, stožerni general Antun Tus, prvi načelnik Glavnog stožera (GS) Hrvatske vojske, general zbora Pavao Miljavac, bivši načelnik GS i ministar obrane, bivši predsjednici Vlade i Sabora, saborski zastupnici i niz drugih istaknutih javnih osoba.
Večernji list Specijal prodaje se i zasebno na koscima i u distributivnoj mreži Večernjeg lista.
Iz teksta Željka Heimera izdvajamo:
Zastave na kopnu počinju dobivati širi društveni značaj tek razvojem građanskog društva, nakon francuske revolucije, da bi se mnoge europske nacionalne trobojnice pojavile prvi put u revolucionarnim zbivanjima 1848. godine. Boje crvena, bijela i plava izvedene iz heraldičkih boja sjedinjenog grba Trojednice Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, već su se i ranije povezivale s tim kraljevstvom, pa tako, primjerice kaptolske zastave izrađene u pripremi za doček carskog para Zagrebu 1753. ne slučajno koriste te boje.
No, crveno-bijelo-plava trobojnica pojavljuje se upravo u revolucionarnim gibanjima 1848. i od tada nadalje se neposredno povezuje s hrvatskom nacionalnim idejom. Prve hrvatske trobojnice zabilježene su na barikadama u Beču u ožujku 1848. godine, da bi nedugo potom stigle i do Zagreba. Tada organizirane postrojbe zagrebačke Narodne garde jedne su od prvih u Zagrebu istaknutih trobojnica, a prva službena uporaba crveno-bijelo-plave zastave dogodila se tijekom instalacijske ceremonije bana Josipa Jelačića.
Naime, u skladu s dugogodišnjom tradicijom, ban kao simbol svoje časti i vlasti, kao zapovjednik banskih postrojbi dobiva prilikom instalacije svoju zastavu. Sačuvano je više zastava prethodnih banova, koje prikazuju grbove triju hrvatskih zemalja i banski obiteljski grb, često na crvenoj podlozi u obliku raskoljene konjaničke zastave. Jelačić po prvi put rabi trobojnu zastavu ukrašenu oslikanim grbom Trojednice s jedne strane i svojim grbom s druge. To je prva hrvatska službena trobojnica, uvedena u uporabu i dodijeljena Banu 5. lipnja 1848. godine. To je ujedno i datum koji je Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo zajedno s tri značajne nacionalne institucije, Hrvatskim povijesnim muzejom, Hrvatskim povijesnim institutom i Družbom „Braća Hrvatskoga Zmaja“, proglasilo Danom hrvatske zastave i predložilo Saboru usvajanje toga datuma za spomen-dan kojim bi se obilježili naši nacionalni simboli. Nadamo se da će ova inicijativa dobiti i formalnu potvrdu u nekom narednom oblikovanju zakonskih odredbi o blagdanima i spomen-danima.
Tim više ovaj je datum bitno obilježiti jer je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja koja ima sačuvanu svoju prvu službenu zastavu staru više od 170 godina. Ta se zastava čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju, a zanimljivo, bila je istaknuta jedno vrijeme u Hrvatskom saboru u vrijeme demokratskih promjena, od 30. svibnja 1990. Još zanimljivije istaknuti, da iako je stilski drugačija, radi se temeljno o istoj zastavi kakvu Hrvatska rabi i danas – upravo je to ona ista crveno-bijelo-plava trobojnica s državnim grbom u sredini.
CIGH