100 nastavaka kolumne Veksilologija u »Hrvatskom vojniku«

Hrvatski vojnik 494: 47.

Hrvatski vojnik 494: 47.

U posljednjem broju »Hrvatskog vojnika«, prvog hrvatskog vojnostručnog magazina, dvotjednika Ministarstva obrane, objavljena je stota kolumna “Veksilologija” dr. sc. Željka Heimera. Ovaj nastavak svojevrsni je sažetak i pregled do sada objavljenog.

Časopis je dostupan na http://www.hrvatski-vojnik.hr/pdfmagazin/hv_494.pdf, a tamo su dostupni i prethodne kolumne u cjelosti. Ovdje prenosimo tekst posljednjeg nastavka:


100 nastavaka kolumne Veksilologija

Kad sam prije gotovo pune četiri godine kontaktirao s Uredništvom Hrvatskog vojnika, s veseljem sam prihvatio prijedlog da za naš časopis napišem ponešto o vojnim zastavama. Nitko od nas nije ni sanjao da bi nova kolumna mogla potrajati toliko dugo da dosegne  stotinu nastavaka. Na 47. stranici prvog Hrvatskog vojnika u novoj dvotjednoj koncepciji, u broju 394 od 27. travnja 2012., pojavila se kolumna Veksilologija, prvi put u hrvatskom novinarstvu pod takvim nazivom, iako je ta riječ zabilježena u hrvatskom tiskanom jeziku već 1982. godine s pojavom prijevoda knjige Zastave i grbovi svijeta Whitneyja Smitha u izdanju Globusa. Otad do ovog broja, uz brendovsko zadržavanje tri lista prije kraja časopisa, brojimo dakle sto tekstova.

Pokazani interes Uredništva Hrvatskog vojnika nije mogao doći u bolje vrijeme jer sam imao u pripremi poveliku količinu materijala o najrazličitijim aspektima znanosti o zastavama, povijesti razvoja vojnih zastava te o zastavama naših postrojbi iz Domovinskog rata i djelomično o onima nastalima nakon rata.

Uredništvo je rado prihvatilo moj prijedlog koncepcije kolumne koja bi se sastojala od dvaju tematski odvojenih i ne nužno povezanih dijelova – prvog koji bi se bavio općim veksilološkim temama, dok bi u drugom bila predstavljena neka od zastava Oružanih snaga Republike Hrvatske. Čini se da se takva koncepcija pokazala uspješnom, a ako smijem subjektivno ocjenjivati reakcije koje povremeno dobivam od čitatelja, mnogi sa zanimanjem vole pročitati i jedan i drugi dio. Daleko od toga da u stotinu tekstova nisam nigdje pogriješio, a onih nekoliko negativnih reakcija koje sam dobio, nije, srećom, ukazivalo na veće faktografske propuste. Pažljiviji čitatelj svakako će primijetiti da sam možda mogao bolje proučiti povjesnicu postrojbi ili se bolje informirati o današnjoj lokaciji pojedine zastave koju bilježim i slično. Svakako, dubljim bi se proučavanjem došlo do boljih informacija, no bilo bi iluzorno i pokušati tako nešto u okviru raspoloživog vremena i redovitih obveza. Prednost je znanstvenog pisanja, pa čak i kad je znanstveno-popularno i novinarsko, da i nepotpune, pa i pogrešne informacije, mogu poslužiti, a poslije biti ispravljene zahvaljujući detaljnijem nastavku istraživanja. Do znanstvene istine dolazi se nizom sukcesivnih istraživanja, cesto i niza istraživača. Tako je i u prirodnim i u društvenim znanostima, a, dakako, tako je i u veksilologiji.

OD STARE KINE DO SUVREMENE EUROPE
U stotinu je nastavaka Veksilologije obuhvacen niz tema: od značenja zastava kao simbola postrojbe, preko priča o razvoju vojnih zastava kroz povijest, od stare Kine do suvremene Europe, razvoja vojne zastave na hrvatskim prostorima, specifičnosti razvoja simbola iz postrojbe same, kakve su nerijetko naše zastave iz Domovinskog rata, a koje se mogu fenomenološki uspoređivati s nekim drugim vojnim zastavama koje nastaju u donekle sličnim okolnostima, na prvi pogled prilično raznolikih vojski – primjerice, zastave burskih komandosa s kraja XIX. stoljeća ili zastave brodova RM-a Francuske u drugoj polovini XX. stoljeća. Obrađene su teme vezane uz razvoj veksilologije u svijetu i u Hrvatskoj, a potom je dan i podulji pregled suvremenih vojnih zastava – kako izgledaju i kako se koriste, s osobitim osvrtom na praksu u članicama NATO saveza. Prije nešto više od godine zajedno smo pogledali kako se zastave rabe na moru odnosno u ratnim mornaricama koje i danas u cijelom svijetu zadržavaju tradiciju uporabe niza signalnih i položajnih zastava i plamenaca, a koji imaju ne samo uporabnu funkciju, nego su ujedno i vojni i nacionalni simboli i predstavnici svoje zemlje širom svjetskih mora. Upravo stoga slijedio je, i još uvijek se nastavlja, niz priloga o vojnopomorskim zastavama, ne samo nama savezničkih zemalja, nego i drugih ratnih mornarica, čija svuda pomalo različita praksa zajednički čini jedinstven korpus mornaričke tradicije.

Kad je bila prilika, umjesto redovite kolumne dani su izvještaji i
impresije s međunarodnih vojnih kongresa te sa znanstveno-stručnih skupova u Hrvatskoj na kojima su se obrađivale veksilološke teme i Domovinski rat, a osobito je bilo zanimljivo zabilježiti početak uporabe nekih novih zastava u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

U drugom je dijelu kolumne prikazano stotinjak (koji su put predstavljene dvije ili više), zastava postrojbi, uglavnom iz Domovinskog rata ili neposredno nakon njega. Večina se danas nalazi u zbirci zastava Vojnog muzeja Ministarstva obrane ili u zbirci zastava Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, a tek je manji broj predstavljen prema fotografijama. Znatan se broj zastava nalazi u muzejima i spomen-sobama širom Hrvatske, za neke znam, za druge, nažalost, nisam čuo. Osobito mi je bilo drago kad sam imao priliku predstaviti zastave prema informacijama dobivenim od čitatelja Hrvatskog vojnika, koji su u pravilu služili u Oružanim snagama pod tim zastavama i na koje su ponosni. Bit će mi čast to učiniti i sa zastavama drugih postrojbi koje još nisu došle na red i neka ovo bude još jedan poziv da zajedno otrgnemo te predmete od zaborava te da čuvamo uspomenu na dane ponosa kad je izvojevana sloboda koju uživamo.

Za kraj ovog nastavka jedna od zastava Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, izrađena 1994. godine, crne boje s ovalnim žutim znakom obrubljenim gore žutim tropletom, dolje crnim rubom obrubljenim žutim u kojem je žuti natpis “GLAVNI STOŽER OS RH”, u sredini iza zlatno obrubljenog trobojnog štita s grbom Republike Hrvatske dva ukrštena mača s bijelim kvadratnim pleterom na štitniku, u zaglavlju zrakoplovna krila i u dnu sidro. ■

Zastava Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske – Zagreb

Zastava Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske – Zagreb

Dodatne informacije o zastavama postrojbi OSRH, fotografije zastava u uporabi, saznanja o nastanku i korištenju zastava, kao i ispravke i ostalo što bi moglo pomoći u izradi cjelokupne povijesti zastava naših postrojbi, molimo javite na zastavehv@gmail.com. Unaprijed zahvaljujemo.